Rodij

Rodij je prijelazni metal iz devete grupe metala, koji osim toga pripada i skupini platinskih, plemenitih metala (zlato, srebo, rodij i paladij). Otkrio ga je 1803. godine u platinskoj rudi engleski kemičar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkrića Paladija. Ime ovom kemijskom elementu dolazi od grčke riječi „Rhodon“ što znači „ruža“. U prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama.

Simbol : Rh

Atomski broj : 45

Kemijska skupina : prijelazni metali

Gustoća : 12410 kg/m³

Tvrdoća : 6 po Mohsovoj ljestvici

Talište : 1964 °C

Vrelište : 3695 °C

Toplina taljenja : 26,59 kJ mol^-1

Toplina isparavanja : 494 kJ mol^-1

Atomska masa : 102,90550(2)

Boje : srebrno-bijele, ima jaki sjaj, mekan je i kovak. Na običnim temperaturama i pod svim atmosferskim utjecajima ne gubi metalni sjaj. To je jedan od najskuplji dragocjenih metala (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata). Trenutno je cijena zlata, zbog svjetske ekonomske krize, višestruko skočila i još raste. Zlato je sada skuplje od rodija, no nije i vrjednije, jer ga ipak ima kudikamo više od rodija. Koliko je vrijedan postoji i još jedan vrlo interesantan podatak. Poznati britanski glazbenik Paul McCartney dobio je 1979 godine rodijsku ploču umjesto platinaste, za rekordnu nakladu i najprodavanijeg izvođača/tekstopisca svih vremena.

Dobivanje Rodija : glavna sirovina za dobivanje Rodija je anodni mulj dobiven prilikom elektrolitičke rafinacije nikla i bakra. Djelovanjem vruće zlatotopke (jako oksidacijsko otapalo za otapanje plemenitih metala ili tzv. „carska voda“), otope se zlato, paladij i platina, dok rodij, iridij, rutenij i zlato ostanu u obliku taloga. Olovnim oksidom talog se tali uz dodatak ugljena i vode. Prisutni metali otapaju se u nastalom olovu stvarajući leguru. Nastala legura otapa se u dušičnoj kiselini pri čemu se otapaju olovo i srebro, dok rodij, rutenij i iridij ostaju neotopljeni. Preostala neotopljena smjesa tali se s KHSO4, pri čemu rodij prelazi u KRh(SO4)2. U zlatotopki se jedino na otapa srebro, kojeg tvori neotopljivi klorid.

Svojstva : Rodij se kristalizira u plošno centriranom kubičnom sustavu. Pri sobnoj temperaturi ima paramagnetsko uređenje. Otporan je na djelovanje kiselina – potpuno je netopljiv u dušičnoj kiselini. Potpuno se otapa jedino u sumpornoj kiselini. U dodiru s nemetalima (kisik, klor) reagira jedino na visokim temperaturama. Otporan je i prema brojnim rastaljenim metalima kao što su zlato, srebro, živa te kalij i natrij. Ali zato nagriza ga vruća sumporna (Vitriol) i bromovodična kiselina, natrijev hipoklorat, halogeni elementi, taljeni disulfati i cijanidi te alkalijski nitrati i peroksidi. Za razliku od iridija i rutenija, rodij se brzo otapa u olovu i bizmutu. Zbog toga se nakit prevučen sa rodijem ne preporuča nositi dok dolazi u kontakt sa sredstvima za čišćenje, dezinfekciju i pranje, te ga se treba skinuti prilikom plivanja u moru i bazenu, bavljenja sportom, pranja ruku, tuširanja, te kod nanošenja kozmetičkih sredstava (parfema, krema, sapuna).

Primjena : najvažnija primjena rodija je u legurama platine i paladija kojima poboljšava čvrstoću. Ove legure koriste se kao oplate u zavojnicama za visokotemperaturnih plinskih i elelektričnih laboratorijskih peći i cijevima za proizvodnju staklenih vlakana. Upotrebljava se za izradu termočlanaka, elektroda u svjećicama zrakoplova i zavarivanja u svemirskoj tehnologiji te labaratorijskih reflektora. Vrlo je važna njegova primjena kao katalizatora u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s platinom i paladijem koristi se kao katalizator u pretvornicima motora s unutarnjim izgaranjem (legure koje sadrže 1-10% rodija koriste se kao katalizatori pri sagorijevanju amonijaka).

Služi za proizvodnju termoelektričnih pirometara za mjerenje temperatura do 1600 °C. Otporne prevlaka (debljine samo nekoliko desettisućinki milimetara) koriste se u industriji nakita za elektrolitsko prevlačenje proizvoda od srebra i bijelog zlata, zatim na metalnim zrcalima, labaratorijskom posuđu i medicinskim instrumentima. Elementarni rodij koristi se za naparivanje ili elektroplatiniranje zrcala kod raznih optičkih uređaja jer daje vrlo tvrd i visokorefleksivan sjaj.

Zbog otpornosti na koroziju, dobre je vodljivosti i malog prijelaznog otpora, upotrebljava se za izradu električnih kontakata i sklopki.